NEVEST-CERA
POČETNA - INTROZANIMLJIVOSTI I NOVOSTIŽUPAPREZIMENA - FAMILY NAMESPOVEZNICEPOVIJESTZNANJE I IMANJE ŠPORT I MLADOSTFOTOGALERIJAFORUMOSTACI OSTATAKA
MJESTO
MJESTO
Napisao Nediljko Budiša
Ovdje ćete naći:
- o položaju i osnovnim osobinama; Mali vodič za furešte ('urešte)
- malo opširnije o geologiji, ekologiji te seobama stanovništva
- stanovništvo i administracija bit će kasnije obrađeni
-/-
******** 
-/- 
O položaju i mjestu
-/- 
Ako Hrvatska Dalmacija ima srce, u sred srijede toga srca je zacjelo naše mjesto. Nevest-Cera ili  Nevest i Cera su doduše adminstrativno gledano dva sela, ali za nas koji iz toga kraja potječu to je uvijek bilo jedno. Naše mjesto leži na pravcu željezničke pruge Split-Knin i od oba grada je udaljeno nekih 50-tak kilometara. Od auto-ceste Dalmatine nas dijeli svega 4-5 kilometara. Kroz mjesto sa južne strane (pravac jug→sjever) ide lokalna cesta Prgomet-Drniš a sa sjeverne strane isto tako lokalna cesta Utore Gornje-Konjevrate (pravac istok→zapad). Postoje i lokalni putovi od kojih je najvažniji onaj prema susjednoj Visokoj (pravac jugoistok). Na jugu je željeznička Stanica »Cera«, blizu granice sa Koprnom (ispod Galića Gradine). U mjestu sa oko najviše 200 ljudi koji stalno tu žive (u prosjeku stariji od 55 godina) ne može se očekivati ništa spektakularno. Prema popisu stanovništva iz 2001. u Ceri živi 77 osoba dok u Nevestu obitava 137 osoba. Skupa imaju Nevest-Cera 213 ljudi - a to je oko 10% populacije vrle nam općine Unešić (koja je 2001. imala 2.194 ljudi).
Postoje dva dva poduzeća, zgrada osnovne škole (koja na žalost nije u funkciji), crkva, župska kuća, jedan ili dva Café bara dok je etno-kuća sa restoranom upravo u izgradnji. Nevest-Cera pripada općini Unešić u sklopu Šibensko-kninske županije. Za bolju predstavu o položaju našega mjesta pogledajte priloženu sliku. Napomena: granice mjesta sam povukao paušalno koristeći Google Earth tražilicu; nadajmo se da ćemo u budućnosti imati i preciznu toponimiju granica između pojedinih sela; dotle nam dolje priložena grafika može služiti kao okvirna orijentacija.
Na Internetu se nalaze i razni liknovi sa preciznim podacima o prometnoj povezanosti obaju mjesta. Evo samo nekih:
http://www.fallingrain.com/world/HR/0/Cera.html.
-/- 
Cera na tražilici za odmor na Jadranu (croatian tourist guide):
http://www.croatia-travel-guide.com/hr/Cera
Vrijedni Branko Ivančević je dao osnovne podatke. Nadamo se uskoro imati kompletniju sliku našega mjesta, iz koje će biti jasno zašto se jedna posjeta isplati.
-/- 
-/-
-/-
MALI VODIČ ZA ONE KOJI SU PRVI PUT U NEVEST-CERI ('UREŠTI SVIT)
-/-
Do mjesta je lako stići jer se nalazi blizu raskrižja lokalnih cestovnih (Unešić) i željezničkih (Perković) puteva. Iz Šibenika i Drniša stiže se za otprilike pola sata, a iz Knina i Splita za oko sat vremena. Glavno obilježje našega krajolika je i pruga (»štrika«) sa stanicom, »vaktericom« i svojim karakterističnim »škarbama«, »rampama«, tunelima, »sinjalima« i prokopima. To je jedna od prvih željezničkih pruga (1877.) izgrađenih na području Dalmacije. Obližnja turistička odredišta poput Roškog slapa, Visovca, Meštrovićeva Mauzoleja su udaljena oko pola sata vožnje automobilom.
-/-
Nevest-Cera je kraj tipične submediteranske klime. U Ceri klima ima više mediteranski karakter (tu su tradicionalno rasle dobre masline, bademi, orasi, razne vrste voćki, smokve, loze te čuvena salata babe Lipuške) dok je na sjevernom djelu (Nevest) više izražena mješavina kontinentalne i mediteranske klime; ljeta su vruća a zime često hladne i burovite. Vjetrovi koji pušu su velebitska i dinarska bura, jugo, maestral (kod nas zvan »donjak«), istočnjak i zapadnjak te jugoistočnjak. Nije zato ni čudno da ovakva klimatska kombinacija osigurava idealne uvjete za dobro vino, ovčji sir (»sir iz mišine«) te poznati drniški pršut (a bogme ni pečenica ni špek nisu loši!).
-/-
Priroda Nevest-Cere je slika jednog procesa »ozeljenavanja« krša. Ljubitelji prirode mogu šetati po kamenjaru ili penjati se po okolnim brdima (Bogočin, Gradina, Grečica, Brižak, Umac, Donja Strana, Bubanj, Kičelj), ići brati šparoge i kukače u proljeće ili sakupljati puževe (»ić u spuže«). Avanturisti se mogu verati po vrletima Kuka, Orljaka ili tražiti Božinu Pećinu, Božin Greb ili 'Brezdanke' kod Kovačeve Ogrede ispod Rapta. Oni sa istraživačkim duhom mogu pregledavati (ali ne i uništavati!) jame, škrape, pećine, prašume hrasta Cera (Quercus cerris) te običnog hrasta, graba i jasena. Današnje prašume kao npr. Njivice ispod Bubnja, Veliko Korito ili Trnovača su slika dalmatinske Zagore za 50 godina! Čuvajte se zmija ljeti! Kod nas je poskok domaća životinja!
-/-
Ljudi i žene sa istraživačkim duhom mogu isto tako posjetiti i arheološke lokalitete (kažem posjetiti, ne nestručno otkopavati i tako činiti štetu!) te tražiti ostatke iz antičkih vremena po površini. Zlatne i srebrne novce i predmete iz starine su već pokupili naši vrijedni težaci kad su zemlju kopali. Možete u najboljem slučaju naći bakrenjake! Naše bogatstvo je »inžinj« (naš izraz za domišljatost i kreativnost) te rad ruku naših starih koji je stvorio jedan jedinstveni kulturni pejzaž, koji na žalost upravo nestaje. Njega (još uvijek)  čine stare kamene kuće, torovi, sinice, beskrajni (suho)zidovi i prizde, ućemerene gustirne, ozidani bunari i lokve, laze, koloveđe, dočići, kopinjovice, podvornice, krčine, vrtline, vinogradine, ograde šume, makija, livade, njive i polja. Svakako morate posjetiti Lokvu ljeti, pogledati našu Crkvu i Šamatorje, ostatke tumula (nadzemnih grobnica - gromila) po Budinama i Rudinama, navratiti do Vakterice i obići stare zaseoke. A na čistom zraku (ariji) i bistroj buri glava Vas sigurno neće boljeti.
-/-
Ovaj mali prostor će Vas iznenaditi svojom raznolikošću te nepatvorenom ljepotom jednog neponovljivog krajolika. Usput ćete uživati u opuštajućim mirisima ljekovitog bilja kao što je smilje, oman, dubčac, majčina dušica, origana, trava iva i kadulja. U rano jutro doživjet ćete nezaboravnu svježinu i prizor izlaska sunca; još uvijek se čuje zov pastira i poneka frula i dvojnice. Još uvijek se može sresti poneko stado ovaca - ta romantična slika traje na ovim prostorima u kontinuitetu već tisućama godina .... To je susret sa istinskom starom Dalmacijom koja odumire ... prizor koji za desetak godina više možda nećete imati prilike vidjeti. U predvečerje, po zalasku sunca iza Golobrda i Bogočina, osjetit ćete prirodnu tišinu koja Vas, posebno ako ste urbano čeljade, može uznemiriti i posjetiti koliko je Vaš život daleko od Prirode.... 
-/-
Narod Nevesta i Cere je poznat po usporenom (mediteranskom) tempu života bez stresa. Tu Vam vrijeme uistinu sporo prolazi! Nedjeljom se ide u Crkvu, igra biškule ili na balote ili po dalmatinski »mlati praznu slamu«. Ti dobronamjerni ljudi su poznati i po bezgraničnoj gostoljubivosti i poštenju, ljubaznosti, dobroćudnoj duhovitosti i humoru. Imaju ljekovito bilje protiv skoro svih boljki, 'poparu' za vitku liniju te dobar pršut, vino, sir, kapulu, janjetinu i salatu za gurmane. A iznad svega veliko srce.
-/-
Detaljna karta užega zavičaja (dolje lijevo) te Google Earth mape Nevesta (gore desno) Cere (dolje desno) sa Unešićom (gore lijevo) te Koprnom sa oznakama zaselaka, puteva i toponima koje je zabilježio vrijedni Branko Ivančević godine 2009/2010.
-/-
************
*****
***
ZA ONE KOJI ŽELE NAUČITI VIŠE O NEVEST-CERI: GEOLOGIJA, EKOLOGIJA, IZGUBLJENE RIJEKE I POTOCI, STARA IMENA I LEGENDE, EKOLOŠKA KATASTROFA I EGZODUS STANOVNIŠTVA I TKO ZNA ŠTO JOŠ....
-/-
Geološke Osnove: Izgubljene rijeke i potoci?
-/-
Geomorfološki gledano, u krajobrazu šireg područja Nevesta i Cere dominira krš. Prevladavaju karbonatne stijene čija tektonska razlomljenost pospješuje poniranje atmosferske vode u podzemlje, što jest i glavni uzrok nedostatka vode posebno u ljetnim mjesecima. Dobar dio kamena jest kredni vapnenac (iz Gornje Krede, oko 65 miliona godina star) sa karakterističnim fosilima (rudisti). Krške zaravani su presječene udolinom zvanom Neveško Polje, tu dominira eocenski fliš sa tercijarnim naslagama foraminiferskog vapnenca (oko 12 miliona godina star), koji se nastavlja na Zlopolje i Dulibe u današnjem Unešiću. Druga udolina sa daleko manje eocenskog fliša jest većim djelom u Ceri. Dolina Cere počinje kod Ametovih Ograda te se preko Galića nastavlja na Koprno gdje završava kao skupina malih, škrtih polja crvenice. Ovdje treba napomenuti da je područje Nevest-Cere jako slabo pokriveno hidrogeološkim istraživanjima (doduše, postojala su istraživanja prije tridesetak godina, ali još nam nije dostupna dokumentacija o tome). Ima malih pećina (Mali Bogočin, kod Janjoševe Grede, ispod Velikog (Crnog) Umca), Božina pećina,  te mnoštvo krških jama i škrapa razbacanih posvuda. Najveće među njima narod zove »bezdanke« kao ona kod Kovačeve Ograde (blizu Rapta) ili neveška Golubinka. 
Osim u Neveškom Polju (Lokva, Donjak, Novak) i na pojedinim mjestima u Ceri kao što su Storobetine, Kopinjovice, Pirovišta ili Cere ima prastarih bunara koji još i danas, zahvaljujući glinovitoj podlozi, drže vodu. Tajna tih nepresušnih bunara može i biti i u tome što su iskopani nad podzemnim tokovima. Pažljivijm pregledom krajolika koristeći tražilicu Google-Earth lako je uočiti korito zvano Dulibe koje teče u pravcu: Lagatori -> Unešić -> Mirlović Zagora -> Konjevrate -> Krka. Predlažem naziv Lagatoris (po današnjem Lagatoriću u Unešiću; nekadašjim Legatovićima koji su pripadali povijesnom Nevestu). Drugi pravac je od Vinova (Lokva) -> Utore -> Neveško Polje. Neki ovu nepoznatu rijeku zovu Vinjankuša; ja naprotiv predlažem naziv Partemis (to izgubljeno selo je bilo na mjestu današnjeg Donjeg Vinova) u cilju očuvanja povijesnog sjećanja na jedno prastaro mjesto. Između Neveškog Polja i doline Cere postoji barijera (na potezu Gegenice-Brižak) pa ne možemo Partemis slijediti sve do mora. Uostalom i na Coronelli-evoj karti iz 1696 godine utok Partemisa je označen kod Nevesta (ispod Neveške Gradine). Mnogo je realističnije da je postojao drugi tijek koji se napajao iz tri izvora u Ceri, Koprnu i Ljubostinju. Predlažem naziv Tabija u cilju očuvanja povijesnog sjećanja na taj izgubljeni antički gradić. Uostalom naš Bilig po svemu sudeći nosi natpis koji podsjeća na to tajanstveno mjesto. Uskoro ćemo ovdje dati i opsežniji prikaz starinskih spomenika Nevest-Cere među njima i Biliga, pa će ova tvrdnja dobiti realistično utemeljenje.
Prvi izvor koji je napajao Tabiju u Ceri ide od Pišteta (»Pištet« (»Pišćet«) je riječ za izvor vode) po slijedećemu pravcu: Pištet -> Sunarini Doci -> Ceransko Polje. Taj sezonski potok zovem Pištet. Drugi izvor koji je napajao Tabiju ide sa padina Velikog Umca, Vlaka i Bogočina i zove se Bilin. Korito toga potoka se zove Široka Dražica i još danas ga je lako slijediti. Počinje kao krug između Bilinog Bunarića  i ispod Babošića Selina te Velikih i Malih Rujevaca u Pešića Dočiću ispod Velikog Bogočina. Odatle ide korito Bilina ispod Velikog Mosta (pruga) sve do Rovanja kod ceste i pa dalje iza Stazinih Ogreda sve do Bošnajkovih Dolaca u Ceranskom Polju. Narod kaže: »Voda šta se skupi u Pešića Dočiću završi u Bošanjakovin Docima!« (prema kazivanju Jele Budiša). Bilin i Pištet se spajaju u Ceranskom Polju u Tabiju i nastavljaju skupa u pravcu Koprne.  U Korpnu, kod željezničke pruge blizu talijanske utvrde iz II. svijetskog rata utječe u Tabiju i potok koga zovem Svilan a koji teče iz Ljubostinja. Odatle je tijek Tabije slijedeći: Koprno  -> Sitnica -> Perković -> Vrpolje -> more.
Kada sve ovo uzmemo u obzir ne treba nas čuditi što su duž ovih korita i danas „posijani“ nepresušni bunari i lokve. Neki misle da su ti tokovi potresima poronuli pod zemlju; međutim mnogo je vjerojatnije da je masovno uništavanje vegetacijskog pokrova glavni uzrok. Nestankom gustih šuma hrasta, crnog i bjelog graba, brijesta i jasena nestalo je biljnog korijenja šumskog pokrivača kao glavnog regulatora lokalne mikroekonomije vode. Ne bi trebalo čuditi kada jednom Zagora »ozeleni« (a na dobrom je putu) da se pojedini sezonski potoci ponovo pojave.
 
 
 
Danas nemamo ni potoka ni rijeka u Nevest-Ceri, oni postoje samo u predaji starih ljudi. Danas je područje Nevesta i Cere tradicionalni krški kulturni pejzaž oblikovan medjudjelovanjem prirode i čovjeka. Nekontrolirani porast stanovništva je uzrokovao agrarnu prenaseljenost. Ona opet za sobom povukla intenzivnu ispašu, sječu i uništavanje vegetacijskog pokrova. Rezultat je bio erozija tla, njegova smanjena plodnost usljed nemogućnosti samoobnove. Na socijalom planu taj neusklađnjeni odnos prirode i čovjeka obično vodi ka siromaštvu i propadanju ljudskih zajednica i vrijednosnih sustava. Zato ne treba čuditi što je u posljednjim destljećima došlo je masovnog napuštanja obrade zemljišta i stočarenja te sloma svih tradicija na svim ovim prostorima. Sada kada gotovo i nema ljudi, priroda se samoobnavlja. Stručnjaci to zovu - sekundarna ekološka sukcesija. Obnavlja se biljna zajednica (ekocenoza) šuma hrasta (obični, medunac i cer) te bijelog graba (Carpinetum orientalis) posebno na produčjima gdje su te biljne zajednice bile rasprostranjene prije ekološke katastrofe.
-/-
Ekologija i ciklus egzodusa stanovništva
Kod pregleda povijesti ovoga kraja vidjet ćemo da je već u pretpovijesti morala postojati gusta naseljenost sa stočarenjem kao glavnim zanimanjem. U tim vremenima ovim prostorm su dominirale šume sa kvalitetnim pašnjacima i vodom. Postoje i predaje o »izgubljenoj« rijeci, koju još uvijek možemo naći kod Nevesta ucrtanu u Coronelli-jevoj karti iz 1696  godine (vidi prethodno poglavlje). Vjerojatno se nije radio o rijeci nego o kakvom sezonskom potoku koji je bio rezultat lokalne mikroklime koja je bila sasvim drugačija od ove koju poznajemo danas. Pištet, znači izvor vode, koga danas nema; ali to ime nas podsjeća da ga je bilo. I ne samo ime nego i stari dokumenti. Tako znamo da su se grad Šibenik i hrvatski ban još u kasnom srednjem vijeku sporili oko toga kome pripada to vrelo vode. Moguće je da je pojedinim povijesnim razdobljima i dolazilo do pretjeranog iskorištavanja prostornih mogućnosti ovoga kraja (uslijed agrarne prenaseljenosti) ali to je manje vjerojatno. U prošlim epohama vladala je visoka smrtnost novorođenčadi i žena, harale su razne epidemije i pošasti a i vremena su gotovo uvijek bila nesigurna sa izuzetkom perioda blagostanja Rimskog Carstva te zadnjih 250 godina. Svaka povijesna epoha u starom Nevestu je redovito završavala katastrofalnim egzodusom (raseljavanjima) stanovništva sa ovih prostora najčešće u Primorje ali i dalje.
 
Od propasti Rimskog Carstva (V. stoljeće) pa sve do XVIII. stoljeća, gotovo nema niti jedne generacije staroga (povijesnog) Nevesta koja nije iskusila rat, bezakonje, pustošenje, ubijanje, porobljavanje, otimačinu, pljačku, nasilje i nepravde svake vrste. Svi ti faktori su kontrolirali brojnost stanovništva. Iza 1711 godine dolazi do preokreta. Na primjer, u dolini Cere (a tu računam i Galiće koji starinom, a nadam se i danas,  pripadaju Nevest-Ceri) tu je bilo pet obitelji sa oko 1000 grla ovaca i oko stotinjak grla krupne stoke. Dvijesto godina kasnije (1911 godine) imamo tu opet oko stotinjak grla krupne stoke i oko 1000 grla ovaca ali i 50 obitelji! Zemljište je isparcelirano do apsurda: na pojednimim mjestima neke parcele nisu bili šire od dva metra! Šume na državnoj zemlji su nemilice posječene a intenzivna ispaša je ubrzala eroziju tla tako da se cijeli krajolik se pretvorio u ljuti bezvodni krš.
 
Ekološka katastrofa, siromaštvo, usitnjenost posjeda, nerješeni vlasnički odnosi, neefikasna državna uprava, nebriga ljudi oko boljitka rodnoga kraja .... je začarani krug u koga su Nevest- Cera upali i neće se tek tako lako isčupati. To što je Nevest-Cera pripojena općini Unešić do sada nije donijelo nikakav bitan pomak. Do sada ta općina nije donijela niti osnovne dokumente za razvoj, niti plan prostornog uredjenja, niti gospodarsku strategiju (uključivši viziju moguće demografske obnove), niti hidropedološku studiju, niti programe izgradnje infrastrukture i da ne nabrajam dalje... Godine 2011 nećemo imati niti pet mladih obitelji što žive od zemljoradnje ili stočarstva na ovome prostoru. Tako su i potomci ljudi koji su Nevest-Ceru naselili između 1685-1711 opet završili u Primorju i u tuđini. Novi ciklus, sa novim ljudima može započeti ...prvi korak će biti da država napravi komasaciju zemljišta radi okrupnjivanja posjeda i ustroji nove zemljišne knjige. Tada će kao i po tko za koji put u svojoj dugoj povijesti, opet stari Nevest ustati poput Feniksa iz pepela. 
-/-
-/-
 
 

POČETNA - INTROZANIMLJIVOSTI I NOVOSTIŽUPAPREZIMENA - FAMILY NAMESPOVEZNICEPOVIJESTZNANJE I IMANJE ŠPORT I MLADOSTFOTOGALERIJAFORUMOSTACI OSTATAKA